Naše mentalno zdravlje ovisi o bliskim odnosima kojima smo okruženi, ali i hranom koju jedemo, koliko se krećemo, kao i mjesto gdje boravimo. Ako osoba boravi u zatvorenom cijeli dan, jede procesuiranu hranu te ima minimalnu fizičku aktivnost, vjerojatnost da će razviti depresivne elemente penje se do izuzetnih granica.
Genetika doprinosi razvoju unipolarne depresije (veliki depresivni poremećaj) u svega 40 posto slučajeva, dok je za bipolaran poremećaj, genetski doprinos visokih 80 do 90 posto. 60 posto ostalih slučajeva razvoja depresije je pod utjecajem okolišnih faktora. Ranorazvojne i kasnije traume rade veliku razliku, no isto tako i stil života koji biramo pod utjecajem tih trauma. Ovo su rezultati ponovljenih studija na temu mentalnog zdravlja koji su sad već dobro utvrđene znanstvene istine.
Proizvodnja neurotransmitera direktno je povezana s našim bakterijama u crijevima. Čak 95 posto serotonina, neurotransmitera zaslužnog za naše raspoloženje i formiranje odnosa, u tijelu se proizvodi u želucu i crijevima, gdje se i nalazi. Dio te zalihe prema mozgu povlači vagus (živac ‘zadužen’ za držanje traumatskih reakcija, ali i njihovo rješavanje). Izravne neuronske veze putem vagusa i enteričkog živčanog sustava (povezanog s gastrointestinalnim traktom) snažno su uključene u prenošenje utjecaja crijevnog mikrobioma na mozak i obrnuto. Studije su dokazale i povezanost depresije i prehrane ultraprocesiranom hranom - ovo su podaci iz materijala s predavanja drugog vodećeg Instituta iz psihologije, psihijatrije i neuroznanosti u svijetu, smještenog na King’s College London.
Poznati su i podaci da tretman probioticima (Lactobacillus, Bifidobacterium) uz propisani antidepresiv čini tretman ljekovima još učinkovitijim. Kad se uzme sam, nema razlike (rezultat metanalize studija). Također, upotreba probiotika može smanjiti hospitalizaciju i rehospitalizaciju bipolarnih pacijenata tijekom manične faze.
Koliko su svakodnevne navike bitne za mentalno zdravlje govori i činjenica da su u Velikoj britaniji, prema NICE (Britanski nacionalni institut javnog zdravstva) preporukama antidepresivi kod početne i blage depresije (bez suicidalnih misli) tek treća opcija - ako promjena prehrane i psihoterapija ne pomažu.
Male, no izuzetne promjene u danu, poput jutarnje šetnje i cjelovite prehrane mogu napraviti jako puno za našu percepciju svijeta. I sama psihoterapija je puno učinkovitija i brža ako na nju dolazimo nahranjeni i naspavani.
Piše: Irena Jurjević, mag.paed., mag.soc, mag.psych (gest) (psihoterapeut)