O prehrani smo pričali na Radiju Zadar

Psihoterapeutkinja Humanog studija, Irena Jurjević nedavno je gostovala u emisiji Žane Morović na Radiju Zadar. Tema je bila – “Zdravi prehrambeni obrasci”.

Osnova dobrog hranjenja jest da jedemo kako nam dođe. Cijelo jedno životno umijeće sazdano je u toj jednoj rečenici, pojašnjava.

-To je ta jedna osnova koja nam pomaže da budemo vitki kroz cijeli život. Međutim nekad se dogodi da u najranijim godinama želeći najbolje za nas naši roditelji i okolina praksom potisnu tu prirodnu mjeru putem koje jasnije znamo što želimo, koliko i na koji način. U kasnijim godinama sa gubitkom te prirodne mjere gubimo i osjećaj koliko hrane uzeti, koliko ne uzeti, pa onda nekada dođe i do prekomjernih kilograma, pojašnjava Jurjević.

Kao i sve dobre i loše navike sve se usvaja u onih prvih nekoliko godina, pa tako postoji i jedna stara jezuitska izreka koja govori „Dajte mi dijete do sedme godine života i od njega ću vam napraviti čovjeka“. Isto vrijedi i za prehrambene obrasce, kazuje Jurjević. Do sedme godine života, po pitanju psihološkog razvitka, ali i kognitivnog, razvije se oko 75 posto kapaciteta s kojim krećemo u daljnji život.  Do osamnaeste godine, razvije se 95 posto, napominje.

U emisiji je bilo govora i pri izboru hrane, odnosno mogućnosti da dijete samo odabere što i kako. Ne znači li to da će dijete izabrati ono što je nezdravo, poput slatkiša, gumenih bombona, pizze i slično, priupitala je voditeljica.

-Ako je djetetu to bilo zabranjivano jako dugo vremena ono će za time prvo i posegnuti. Iz razloga jer nije toliko dugo vremena imalo kontakta s tom hranom. Ako pizzu nije jelo godinu dana, posegnut će za pizzom. No, neće ju jesti zato narednih godinu dana. Utažiti će svoje porive i nakon toga njegovo tijelo i ono samo početi će odabirati ono što mu je potrebno, kazala je Jurjević.

Mnogo istraživanja napravljeno je na tu temu. Prvo je napravljeno davne 1939. godine kada je pedijatrica Clara Davis napravila višegodišnji eksperiment sa 15-ak djece iz sirotišta kojima je dana mogućnost da svakog dana za sebe biraju što god požele sa švedskog stola prepunog hrane. Prvih tjedan dana djeca uzimala mnoštvo ugljikohidrata, no kroz neko vrijeme počeli su odabiti hranu koja im upravo treba u tom trenutku, da bi se prehrana kasnije zadržala na raznolikoj. Rezultat svega toga bio je da je eksperiment završilo 15 zdrave djece. Oni koji su bili anemični na početku eksperimenta više nisu bili i slično, pojasnila je Jurjević.

Jasno, to je istraživanje napravljeno u prvoj polovici prošlog stoljeća kad je grana bila puno manje zasićena dodacima, no na temelju eksperimenta od Davis, od početka devedesetih godina pa do danas napravljeni su deseci suvremenih studija koji potvrđuju dobrobiti svjesnog blagovanja, dodala je ova psihoterapeutkinja.

-Više od 25 godina rade se istraživanja koja potvrđuju njezine nalaze. I to stvarno jeste tako. Koliko imamo slobode u svojim ranijim godinama toliko je manja vjerojatnost da ćemo biti pretili u kasnijim godinama.

Onošto je bitno u ovom procesu, nastavlja Jurjević, jest da kada je obrok u pitanju, da je to onda samo obrok.

-Nema televizije, nema tableta, nema mobitela i drugih odvlačivača pažnje… Sjednite za stol, stavite svoju hranu u ‘pijat’ i jedite. Ne kaže se bez veze da je ‘pijat’ osnova svakog jela. Jer tada se posvetimo se svojoj hrani. Na taj način i puno brže i bolje znamo što i koliko nam nečega treba, kao i jel nam treba uopće, kazuje Jurjević.

O čemu se još pričalo u emisiji poslušajte na snimci.